U narodnoj medicini luk koristimo kod bolesti krvožilnog sustava, kod želučanih i crijevnih teškoća te kašlja i prehlada. Luk je u svakom domaćinstvu poznat kao povrće i začin. Vrijeme je i da pri liječenju lakših bolesti dobije mjesto koje zaslužuje.
DROGA: Koristimo svježi luk i svježe pripravke.
STANIŠTE I RASPROSTRANJENOST: Crveni luk uzgajamo u vrtovima i na poljima, a osim njega uzgajaju se i druge vrste luka, kao što su luk vlasac i zimski luk. Domovina mu je srednja Azija.
SRODNE VRSTE: Češnjak i medvjeđi luk.
SASTAV I AKTIVNE TVARI : Glavni su sastojci cikloaliini (2%). Potječu od aminokiselina koje sadrže sumpor. Pri oštećenju lukova staničja od njih nastaju tiosulfinati, cepaeni (sulfinildisulfkli), disulfidi i polisulfidi te tioeni. Osim spojeva koji sadrže sumpor, u luku se nalaze i adenozin, kao i tragovi prostaglandina. Luk sadrži 15% fruktozana. To su polisaharidi koji se razlazu na fruktozu, inulin i pektine. Važni su i različiti flavonoli, npr. kvercedn. Suze izaziva propandaloksid koji nastaje od alicina.
DJELOVANJE I UPORABA: Potiče izlučivanje probavnih sokova, pa time i probavu. Djeluje na cjelokupni probavni sustav sa svim pripadajućim žlijezdama, kao što su jetra, žučni mjehur i gušterača. Istodobno djeluje i antibakterijski te na crijevne bakterije uzročnike bolesti, a potiče rast normalnih bakterija. Luk potiče dvanaesnik na izlučivanje više hormona sekretina, koji putem krvi dalje utječe na gušteraču, a onda pak tako stvara više probavnih enzima. Gušterača izlučuje enzime za probavu bjelančevina, ugljikohidrata i masnoća. I luk sadrži enzime, npr. glukokinin, koji kao inzulin gušterače utječe na metabolizam šećera i tako snizuje razinu šećera u krvi. Ublažava grčeve probavnog sustava i djeluje protiv crijevnih nametnika. Potiče izlučivanje tekućine i sprječava nakupljanje tekućine u nogama, trbuhu, jetri, plućima ili osrčju. Ne utječe samo na bubrege, nego i poboljšava rad srca, jer širi koronarne žile i poboljšava prokrvljenost srčanog mišića, povećava protok krvi i utječe na oslabljeno srce. Pripravci od luka sa šećerom djeluju blago, ali ravnomjerno kod promuklosti, suhih katara dišnih putova i upale grla. Luk ima antiastmatičan učinak, što je dokazano pokusima na životinjama kao i u laboratoriju.
PRIPRAVCI: Česta uporaba pri pripremanju hrane, osobito svježeg luka, sprječava nastanak najrazličitijih bolesti.
SIRUP OD LUKA:
a) Dva velika luka narežemo na kolutove, pospemo kandis šećerom i ostavimo da odstoji preko noći. Kako bismo spriječili širenje neugodna mirisa, posudu trebamo što bolje poklopiti. Sok koji se izluči procijedimo i spremimo u hladnjak. Kod kašlja i promuklosti više puta na dan uzimamo po jednu jušnu žlicu soka. Taj sok, koji više nema izražen okus po luku, preporučuje se djeci kod svih bolesti dišnih organa.
b) Veliku glavicu luka zgnječimo, prelijemo sa 100 ml vode, ostavimo da odstoji 2 sata, potom sok ocijedimo i prokuhamo sa 150 g šećera. Možemo uzeti i kandis šećer.
SVJEŽI SOK OD LUKA: Spravljamo ga u električnoj miješalici. Pijemo ga u obliku kure, 4-6 tjedana. Započinjemo jednom čajnom žličicom i količinu postupno povećavamo do pet jušnih žlica soka na dan.
OBLOZI: Kod lakših opeklina i ozeblina na oboljele dijelove stavljamo narezani svježi luk. Jednako postupamo i kod uboda insekata, tako ublažavamo bolove i sprječavamo nastanak oteklina.
NEŽELJENA DJELOVANJA: Nisu poznata. Neki ljudi teško podnose svježi luk. Preporučujemo im juhu od luka kakva se kuha u Francuskoj.
IZVOR: narodnilijek.com
Posted in: 
0 komentari:
Objavi komentar